Wednesday, March 7, 2012

Estadio Dili, Lisaun Housi Determinasaun Forte

TALENTU juventude Timor-Leste ba modalidade futebol potente teb-tebes. Wainhira ita hala’o vizita ba fatin nebe deit iha teritoriu tomak, sempre hare labarik no otas foinsa’e sira passa tempu ho jogos ida ne’e. Dezafius mak ne’e, oinsa atu dezenvolve talentu no potensia mak iha ho fasilidades desportivas mak minimu tebes, ka karik iha ona maibe la tuir padraun modalidade desportiva ida-idak.
Tanba ne’e, Secretaria de Estado da Juventude e do Desporto (SEJD) kontempla ona iha ninia planu estratégiku atu dezenvolve no hari infra-estruturas bázikas desportivas ninian iha territóriu tomak, ho prioridade ba liu modalidade hirak nebe iha potensia maka’as hodi kompete iha desportu alta prestasaun, por exemplu futebol.
Planu estratégiku refere labele deit remata ka finaliza iha meza leten! Ho kondisoens rekursus nebe limitadu, instituisaun publiku ida ne’e, lidera housi SE Miguel M.G. Manetelu hahu muda planu no dezenhu iha surat-tahan leten sai konstrusaun fiziku konkretu, Reabilitasaun Estádio Municipal de Dili.

Projektu ne’e realiza fazeadamente ho total orsamentu USD 1,503 Mil, no ninia detalhes: 

Reabilitasaun primeira faze, uza orsamentu de estadu tinan sivil 2011 ho total montante USD 633 Mil, hodi reabilita kampo futebol (inklui kuda du’ut foun), sistema drainage, tribun parte oeste no leste.

Reabilitasaun segundo-faze, kontempla iha planu orsamentu de estadu tinan sivil 2012 ho total montante USD 870 Mil, hodi aumenta kapasidade tur-fatin (ba penonton) iha tribun oeste no halo pista (lintasan atletik ho material no medida tuir padraun internasional) hadulas kampo ninin, no mos aumenta muru (hadulas estádio) nia as.

Note: Ho hanoin atu reduz orsamentu no kumpre pakote fiskal 2012, housi montante USD 870 ne’e SEJD selu ona USD 258 Mil iha tinan 2011, hela USD 612 Mil mak sei selu uza orsamentu tinan sivil 2012.

Ilas Estádio Municipal Ohin Loron

Kampo futebol rasik, hafoin aumenta pista hadulas kampo ninin, hela ho medida naruk metru 112 no luan metru 70. Dimensaun ida ne’e koresponde nafatin ba padraun FIFA nian, nebe determina medida ba kampo futebol ho naruk metru 90 ate 120 no luan metru 45 ate metru 90.

Du’ut nebe mak kuda iha kampo laran importa housi Indonesia ho naran bermuda (bermuda grass), nebe tuir tekniku sira hateten katak du’ut ida ne’e mak nasaun barak uza hodi kuda iha sira nia kampo futebol.

Antes tau du’ut, konstrusaun ba kampo ne’e rasik bele dehan halo foun. Foun tanba sobu tiha konstrusaun ida uluk, hafoin mak ateru fila fali ho material oi-oin, instala pipa iha kampo nia okos nudar be-dalan atu evita be nalihun wainhira tempu udan.

Iha parte pista, ita bele dehan teknologia nebe uza primeira vez implementa iha Timor-Leste. Pista nia medida naruk metru 400 ho luan metru 10 ka linha (lintasan) 8. Pista ne’e rasik nahe ho material hanaran tartan (importa housi Malaysia), nebe tuir observasaun autor espécie de borracha rahun, halo naben tiha mak fui fali hanesan aspal.

Ho kompozisaun hanesan temi iha leten, ita bele dehan tuir ona padraun Federasaun Atletismu Internasional ninian, nebe exige medida pista atletismo iha rai-luan ho naruk metru 400 no luan metru 6 ate 10.

Determinasaun SE Miguel Manetelu

Pessoalmente, ho honestidade tomak hau “foti sapeo” no kongratula SE Eng. Miguel M.G. Manetelu nudar Secretario de Estado da Juventude e do Desporto, nebe ho ninia determinasaun (tekad) no hasoru dezafius (tantangan) oi-oin maibe iha nafatin koragem hodi foti desizaun atu kontinua reabilita Estadio Municipal de Dili.

Iha momentu ida nebe rumores konaba korupsaun naklekar maka’as iha país laran, maibe nia konsistente no prontu toma responsabilidade ba inisiativas ida ne’e.

La sala! Momentu servisus konstrusaun ne’e hala’o hela (parese ate agora?) housi kompania Fitun Diak Unipessoal, Lda., deputadu Inácio Moreira husu atu halo investigasaun profunda ba projektu ida ne’e tanba diskunfia mosu pratika korupsaun iha neba.

Ba ida ne’e, SE Miguel Manetelu ho low profile enkoraja nafatin ninia ema tekniku sira iha Secretaria de Estado da Juventude e do Desporto atu ida-idak hala’o nafatin ninia servisus no papel, hodi hatete: “Deputadu sira hala’o sira nia funsaun fiskalizasaun, ita hala’o ita nia funsaun hodi kria kondisoens ba dezenvolvimentu área juventude no desportu. Karik hetan provas katak iha pratika korupsaun, hau mak sei toma no kumpre responsabilidade”.

La’os ne’e deit, SE Miguel Manetelu sempre tun rasik hodi observa iha terenu, liu-liu wainhira udan-tau atu hodi serteza katak be la nalihun iha kampo laran, ka karik nalihun ba mas la liu minutu 15 be sei mout hotu.

Lisaun saída mak ita bele foti no sai nudar banati housi assuntus hirak nebe temi iha leten?

Ida, Determinasaun no dedikasaun nebe forte, hatetuk ho lala’ok kontrolu mak efetivu rezulta produtividade no qualidade de servisus.

Nudar ilustra iha leten, krítika ka exigência (mekanismu kontrolu) deputadu Inácio Moreira la diminui ka “hamate” determinasaun SE Manetelu hodi reabilita Estádio Municipal Dili. Maibe, ida ne’e sai fali nudar fator motivador ba SE Manetelu hodi aprezenta rezultadu servisus mak furak ho qualidade diak.

Hodi nune’e hau bele dehan, krítika la’os meius hodi “hamate” malu, maibe sai nudar elementu estímulus motivasaun hodi komprova no afirma kualidade no integridade pessoal.

Rua, “Hakarak rona ema seluk, maske ideia la hanesan” ka “rona mak barak (koalia oit-oan)” nudar mos fator ida atu estimula kreatividade hodi dezenvolve alternativas sulusoens ba obstákulos mak hasoru dadaun.

Dinâmika sósio-polítika ohin loron dala barak hatudu “ita, nudar ema haluha tiha katak ita iha mos tilun (hodi rona), além de ibun (hodi koalia)”. Lala’ok sosial hanesan ne’e se la minimiza, fiar ka lae sei taka-dalan ba expresaun kreatividade no inovasaun iha kontestu konstrusaun Estado do Direito de Democrático.

Nune’e mos Lala'ok no hanoin kontraria (opozisaun) la’os potensia atu “hamate”, maibe loke espasu ba debates ka diskusaun, nebe bele hamosu ideias oi-oin hodi solusiona problema ruma.

Situasaun “diferensa hanoin” entre deputadu Inácio Moreira no SE Manetelu, konsiente ka lae hamosu relasaun ida nebe sinérgiku, relasaun ida nebe fo kontribuisaun pozitivu ba progressu reabilitasaun Estadio Municipal Dili.

Tolu, Lider ida nebe bele hetan konfiansa no bele sai modelu (panutan) ba ema seluk mak líder ida nebe hakarak “leba todan” no motiva nafatin ema seluk hodi kumpre ninia dever maske iha situasaun defisil.

Hat, Lider ida nebe bele dezenvolve rai ida ne’e so líder ida nebe iha “aten-barani” hodi la hases-an housi problema, explora alternativas solusaun, foti desizaun iha dezafius nia laran no prontu kumpre responsabilidade oi-oin.

Ho assuntus hirak nebe temi iha leten, pessoalmente dala ida-tan hau kongratula SE Manetelu ba ninia determinasaun, dedikasaun no aten-barani hodi deside halo reabiitasaun ba Estadio Municipal Dili, no mos apresiasaun bot ba kontribuisaun deputadu Inácio Moreira através krítikas no exigênsias (tuir ninia responsabilidade nudar representante povu) relasiona ho projektu refere, hodi ikus mai Estádio Municipal Dili ninia ilas diferença los ho tempu uluk. Parese ladauk perfeitu, maibe iha duni mudansas.

Rezultadu signifika mudansas! Mudansa iha aspetu persepsaun, kondisaun, pozisaun (la identik ho “kadeira”) no mudansas iha atitude ka hahalok. [Metodio Caetano Moniz | TAFAFARA.NET | 09-02-2012]

0 comments:

Text

Popular Posts

Categories

Recent Posts

Download

Blogger Tricks

Blogger Themes